Veljača 24, 2023 | 3 min
Mulj je jedan od nusprodukata postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda. Iako on može biti vrijedan izvor energije i organskoga otpada, sa zagađivačima u njemu treba postupati odgovorno. Novi pročistač otpadnih voda koji je izgrađen u Karlovcu ima mogućnost pripreme mulja za sigurno zbrinjavanje te za njegovo korištenje kao izvora energije u obližnjim cementarama. Da bi se mogao spaljivati u pećima cementara, mulj je prvo potrebno dobro isušiti, a u tu svrhu izgrađena je inovativna sušionica mulja koja kombinira solarnu energiju i Pipelifeov sustav industrijskog podnog grijanja.
Količina mulja koja nastaje na području Europske unije, ali i cijeloga svijeta stalno raste, stoga se kontinuirano traže načini njegove obrade i odlaganja koji će biti održivi. Karlovački Vodovod i kanalizacija d.o.o. (ViK) počeo je 2021. izgradnju solarne sušionice mulja na obali Kupe. Projekt je sufinanciran sredstvima Kohezijskoga fonda EU.
Kada stigne u ovo postrojenje, mulj se ravnomjerno rasporedi na podlozi u debljini sloja od 10 do 50 centimetara i zatim se prozračuje uz pomoć mobilnog prevrtača. Uvjeti u sušionici podsjećaju na staklenik jer kroz prozirni krov i prozirne zidove slobodno prodiru sunčeve zrake. Tako se omogućava zagrijavanje prostorije i isušivanje mulja.
Ovisno o sastavu i količini mulja koji je na obradi u sušionici, kao i o vremenskim uvjetima, moguće je dobiti dehidrirani mulj u kojemu je postotak suhe tvari između 60 i 90 % i čiji je obujam smanjen za otprilike dvije trećine.
Spaljivanje je siguran način zbrinjavanja dehidriranog mulja i to je metoda zbrinjavanja koja se najbrže širi na području Unije. Spaljivanjem se uništavaju štetni patogeni u mulju, a ostaje pepeo, koji je stabilan i upotrebljiv proizvod.
Osim toga, spaljivanje se može kombinirati sa sustavima za energetsku oporabu otpada, čime postaje održivija alternativa proizvodnji energije iz fosilnih goriva. Prema jednom istraživanju, spaljivanjem mulja nastaje 58 % manje emisija nego kod izgaranja prirodnog plina te 80 % manje nego kod izgaranja ugljena i lož ulja, uz dobivanje iste količine energije.
U slučaju Karlovca, mulj se može spaljivati u obližnjim cementarama ako je udio suhe tvari najmanje 90 %, što znači da će, ovisno o vanjskim uvjetima, biti potrebna dodatna toplinska obrada kako bi se zadovoljio taj uvjet.
Za potrebe postrojenja u Karlovcu, Pipelife Hrvatska ugradio je sustav podnoga grijanja koji se inače koristi u industriji. Njegova specifična namjena u ovome slučaju je zagrijavanje dehidriranog mulja u uvjetima smanjene insolacije ili kada temperatura zraka unutar „staklenika“ padne ispod 15 °C.
Bez tog dodatnog izvora topline, površina sušionice trebala bi biti veća. Nadalje, s podnim grijanjem smanjena je ovisnost o vanjskim uvjetima i godišnjem dobu, i to uz uštedu energije. Ukupno, Pipelife je ugradio više od 11.000 metara polietilenskih (PE-RT) cijevi dimenzija 20 x 2 mm u podno grijanje za potrebe ovog postrojenja.
Građevinski radovi na karlovačkom postrojenju uspješno su privedeni kraju i u siječnju 2023. pušteno je u probni rad. Trenutno na karlovačkome području nastaje oko 2000 tona mulja, što odgovara 28.000 ES.
No, puni kapacitet novog postrojenja dovoljan je za ekvivalent stanovnika od gotovo 100.000, što znači da ubuduće može na siguran način zbrinjavati i mnogo veću količinu mulja.
Pošaljite nam upit i odaberite na koji način želite da Vam se povratno javimo
Povratni poziv